Zašto ono što nazivamo manama često krije naše najveće profesionalne kvalitete

U profesionalnom životu često se više bavimo onim što nismo, nego onim što jeste. Jer mana se lakše uoči — bolnije se osjeti — dok su kvalitete često neprimjetne onima koji ih imaju.

Godinama rada sa različitim ljudima, u različitim ulogama i organizacijama, dolazi jedna jasna spoznaja: snaga se ne mjeri pohvalama niti titulama, nego sposobnošću da radiš ono što drugi doživljavaju kao teško, zamorno ili konfuzno, i da to uradiš jasno, dosljedno i bez potrebe za tuđom validacijom.

---

Zašto je teško prepoznati svoje jake strane

Postoje tri glavna razloga zbog kojih se vlastite snage često ne vide jasno:

1. Normalizacija vlastitog doprinosa

Kvalitete se percipiraju kao „ono što svi rade“, zato što su te sposobnosti za osobu koja ih ima postale tiha norma.

2. Okolinski fokus na slabosti

Sistem i kultura često adresiraju samo nedostatke — performans management, feedback ciklusi, „šta treba poboljšati“. Rijetko se traži: Šta radiš dobro i kako to možeš oplemeniti?

3. Društveni standardi i poređenja

Fokus na tuđe uspjehe lahko umanji vlastite: neko je „brže stigao“, neko ima titulu, neko bolji CV — ali ni to nije jednako snazi u radu.

---

Šta istraživanja kažu o prepoznavanju vlastitih snaga

Psihološka istraživanja podržavaju ideju da ljudi nerijetko potcjenjuju svoje jake strane i precjenjuju slabosti.

Studije pokazuju:

• Fenomen negativnog fokusa — mozak lakše pamti greške i nedostatke nego uspjehe. (Baumeister i sur., 2001)

• Efekat „imposter sindroma“ — mnogi uspješni profesionalci ne prepoznaju vlastitu kompetenciju. (Clance & Imes, 1978)

• Istraživanja o snazi fokusiranog razvoja ukazuju da radeći sistematski na jačanju prirodnih talenata rezultira većim zadovoljstvom i produktivnošću nego pokušaji popunjavanja slabosti. (Gallup StrengthsFinder)

U praksi to znači:

osobe koje aktivno prepoznaju i grade svoje snage donose bolje rezultate i osjećaju veći profesionalni smisao — čak i u izazovnim okruženjima.

---

Kako prepoznati i potvrditi svoje jake strane

Evo nekoliko konkretnih smjernica koje se poklapaju s iskustvima brojnih profesionalaca:

1. Posmatraj šta radiš bez kontrole

Ako posao ne zahtijeva stalnu nadzornu figuru, a ti isporučuješ rezultat — to je snaga.

To nije samo „dovoljno dobro“ — to je samostalnost.

2. Obrati pažnju na to što drugi traže od tebe

Znaš li one zadatke na koje se ljudi oslanjaju, čak i kad ih ne nazovu „važno“?

To je često oblast u kojoj tvoje sposobnosti imaju mjerljiv utjecaj.

3. Identifikuj gdje radiš brzo i kvalitetno

Efikasnost nije samo brzina.

To je kombinacija:

– razumijevanja problema

– strukturiranog rada

– dosljedne isporuke

Ako to činiš bolje nego većina — to je tvoja snaga.

4. Razmisli gdje više ne osjećaš „unutrašnji pritisak“

Kad je nešto u tvom domenu, bez ego barijera, često je tvoja zona snage.

---

Kako pustiti svoje snage da rastu

Prepoznavanje nije dovoljno. Treba ih njegovati.

Evo nekoliko praktičnih koraka:

1. Zapiši svoja početna zapažanja

Bez prosuđivanja — samo činjenice.

2. Potraži obrasce i ponavljanja

Na koje zadatke se uvijek vraćaš? Gdje si najsporija?

3. Kreiraj rutinu da te snage svjesno koristiš

Kada imaš projekat, ciljaj ono u čemu si najbolja — to povećava kvalitet rada.

4. Traži okruženje koje cijeni tvoje kvalitete

U pravoj kulturi, tvoje snage neće stajati u sjenci.

---

Za kraj — kada razumijevanje postane oslonac

Prepoznavanje vlastitih kvaliteta nije izraz ega. Nije marketinški trik. To je temelj svjesne profesionalne izgradnje.

Ne moraš biti savršena u svemu. Bitno je da znaš šta dobro radiš, zašto to radiš dobro, i kako to možeš intenzivirati.

Polazeći od jasnog razumijevanja vlastitih snaga i mirnog prihvatanja slabosti kao dijelova koji ne traže stalnu pažnju, profesionalni put prestaje biti iscrpljujuća borba i postaje održiv, smislen proces.

🤍