U svijetu u kojem svi želimo biti „shvaćeni“, rijetko se pitamo – a koliko zapravo slušamo druge?
Koliko puta si pomislio/la da zaista slušaš nekoga, a u stvari si čekao/la svoj red da govoriš?
Znam, i meni se to dešava. U svijetu u kojem svi želimo biti „shvaćeni“, rijetko se pitamo – a koliko zapravo slušamo druge?
Zanimljivo je da se o komunikaciji u poslu toliko priča, a o slušanju – gotovo ništa. A upravo tu leži tihi ključ uspjeha: slušanje kao supermoć.
🎧 Zašto je slušanje danas rijetko (i dragocjeno)
Od poruka koje iskaču na ekranu do sastanaka koji traju vječnost – naša pažnja je rascjepkana kao puzzle bez kraja. Ipak, svako od nas može se sjetiti barem jedne situacije kada nas je neko stvarno slušao.
Sjećaš se tog osjećaja? Kao da ti neko daje prostor da dišeš.
Psihologinja Harriet Lerner jednom je rekla:
“Da barem slušamo s istom strašću sa kojom želimo biti slušani.”
I to je, zapravo, suština – slušanje kao čin poštovanja i prisustva.
🧠 Šest vrsta slušanja koje mijenjaju način na koji komuniciramo
U nastavku pišem o vrstama slušanja koje možeš prepoznati i kod sebe i kod drugih – ali i vježbati ih kako bi postao/la osoba koja ne samo da čuje, nego i razumije.
1. Aktivno slušanje – biti u trenutku
Ovo je ona verzija tebe koja odloži telefon, gleda sagovornika u oči i iskreno prati šta govori.
U praksi, aktivno slušanje znači da slušaš da bi razumio/jela, a ne da bi odgovorio/la.
Znakovi da si uključen/a: klimanje glavom, kontakt očima, postavljanje pitanja koja pokazuju da si stvarno prisutan/a.
💡 Primijeni: Sljedeći put kad kolega objašnjava novi zadatak, pokušaj se isključiti od internih misli („Šta ću za ručak?“) i fokusiraj se na svaku riječ. Zvuči banalno, ali čuda čini.
2. Kritičko slušanje – analiza bez predrasuda
Ovo je slušanje sa „uključenim“ mozgom. Koristiš ga kada analiziraš ideje, donosiš odluke ili tražiš rješenja.
Kritičko slušanje ne znači kritikovati, nego postavljati prava pitanja.
💡 Primijeni: Kada čuješ kolegu da se žali na problem, ne nudi odmah rješenje. Postavi dodatna pitanja – često će osoba sama doći do odgovora.
3. Informacijsko slušanje – znanje počinje tišinom
To je ono slušanje koje radimo dok učimo, čitamo, prisustvujemo obuci ili onboarding sastanku.
Cilj nije odgovoriti, nego upiti informacije.
💡 Primijeni: Umjesto da se oslanjaš na prezentacije ili e-mail sa sažetkom, bilježi ključne misli dok slušaš. Pamćenje se aktivira kada uključimo ruku i mozak zajedno.
4. Empatično slušanje – razumjeti, ne popravljati
Ponekad ljudi ne žele savjet, nego razumijevanje.
Empatično slušanje znači da se na trenutak „useliš“ u tuđu perspektivu i samo – budeš tu. Bez žurbe, bez „znam kako ti je“.
💡 Primijeni: Kada prijateljica priča o teškom danu, nemoj odmah nuditi rješenje. Umjesto toga reci nešto poput: „Zvuči kao da ti je baš bilo naporno. Hoćeš da ispričaš više?“
5. Slušanje s uvažavanjem – uživanje u tuđim riječima
Nekad slušamo jer nam je lijepo. Inspirativan govor, dobra muzika, priča koja nas nosi – to je slušanje iz zadovoljstva.
Ono hrani dušu i podsjeća nas koliko su riječi moćne.
💡 Primijeni: Daj kompliment govorniku, pošalji poruku podrške nakon predavanja, pohvali kolegicu koja je imala dobar prijedlog. Ljudi se otvaraju kad osjećaju da su viđeni i cijenjeni.
6. Vizuelno slušanje – čitanje onog što nije izgovoreno
Ova vrsta slušanja nije kroz uši, već kroz oči.
Gledaš govor tijela, ton, pauze, izraze lica. I često – baš tu se krije prava poruka.
💡 Primijeni: Na sastancima posmatraj neverbalne znakove. Ko izbjegava kontakt očima? Ko se ne usuđuje govoriti? Tišina često govori više nego riječi.
🔄 Dvije male stvari koje mijenjaju sve: „začepi“ i „nastavi“
Da, zvuči grubo, ali vrijedi zapamtiti.
Prvo – začepi. Daj sagovorniku prostor da završi misao bez prekidanja.
Drugo – nastavi. Nakon razgovora pošalji kratku poruku, pitaj kako je prošlo, ili se nadoveži na ono što ste pričali.
To pokazuje da nisi samo čuo/la – nego da ti je stalo.
🌱 Zaključak: slušanje je oblik prisutnosti
Kada bismo svi malo više slušali, imali bismo manje nesporazuma, manje stresa i više povezanosti – i na poslu i kod kuće.
Slušanje je, zapravo, način da pokažeš poštovanje, radoznalost i humanost.
Jer, kako kaže ona stara: kada stvarno slušaš, ljudi ti kažu i ono što nisu izgovorili.
Za kraj, mini izazov:
Danas u jednom razgovoru (poslovnom ili privatnom) pokušaj samo slušati.
Bez komentara, bez savjeta, bez prebacivanja fokusa na sebe.
Samo budi prisutan/a – i vidjet ćeš koliko to mijenja ton, odnos i energiju između vas.
Želiš još ovakvih tekstova o komunikaciji, radu i razvoju sebe kroz svakodnevne situacije? Prati blog Ambitistica – mjesto gdje rastemo kroz male, ali stvarne promjene. 🌿
Ambitistica 
Komentariši